Вести

PRAVOSLAVNA VJERONAUKA

Dana 2.2.2017. godine po prvi put smo u prostorijama Mandrača u Kopru (Jurčičeva ulica 2 , 6000 Koper) održali pravoslavnu vjeronauku, srpski  jezik i književnost. U saradnji sa Akademsko kulturno umjetničkim društvom Kolo iz Kopra smo u novoj godini počeli sa jednom lijepom saradnjom. Časovi vjeronauke će se održavati svakog četvrtka sa početkom u 17:00 časova. Nakon održanog časa vjeronauke održavaće se i čas srpskog jezika. Pozivamo sve roditelje da u što većem broju dovedu svoju djecu kako bi se zajedno poučavali o osnovama praoslavne vjere i srpskog jezika.

Read more

PROSLAVA HRAMOVNE SLAVE U KOPRU – SV SAVA

Rastko Nemanjić (1174.- 1236.), crkveno Sveti Sava, je bio raški plemić iz vladarske obitelji Nemanjića, uticajni diplomata i prvi srpski arhiepiskop.Srpska pravoslavna crkva ga slavi kao svog osnivača.

Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i brat kraljeva Vukana i Stefana. Uz podršku vaseljenskog patrijarha je proglasio samostalnost raške crkve od Ohridske arhiepiskopije 1219. godine i postavio temelje današnje Srpske pravoslavne crkve. Od rimskog Pape je isposlovao kraljevsku krunu i suverenitet za tadašnju Srbiju.[4] Nakon krunisanja brata Stefana 1221. godine, radio je na jačanju crkvene organizacije, pokrštavanju „neznabožaca“ i „jeretika“ i iskorenjivanju raških bogumila.

Napisao je ili priredio nekoliko dela poglavito namenjenih organizaciji crkve. Najznačajnija su: Zakonopravilo, Hilandarski tipik, Studenički tipik i Žitije svetog Simeona. Na Svetoj Gori je zajedno sa ocem Nemanjom, obnovio manastir Hilandar, a uz njegovo ime pominje se i osnivanje manastira Žiča u Srbiji.

Ovogodišnji kum hrama u Kopru bio je gospodin Savo Radić iz Pirana, koji je nakon svetosavske akademije pripremio poklon paketiće za decu i upriličio večeru nakon odslužene molitve.Kumstvo je predao gospodinu Cvetku Letiću koji će molitvama Svetoga Save  sledeće godine uveličati našu hramovnu slavu. Molitvu je predvodio starešina hrama protojerej-stavrofor Tomo Ćirković uz sasluženje paroha novogoriškog jereja Miroslava Ćirkovića.

Read more

BADNJE VEČE I BOŽIĆ U KOPRU

Večernjim bogosluženjem 6. januara i Božanstvenom Liturgijom Svetog Jovana Zlatoustog 7. januara, u hramu SPC u Kopru proslavljen je praznik rođenja u telu Boga Logosa – Božić, jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika.
Veliki broj vernih, sada već tradicionalno, uzeo je učešće u oba bogosluženja. Osvećeni badnjak je na Badnje veče podeljen vernima, koji su ga kao veliki blagoslov poneli svojim domovima, dok je sam kraj božićnog posta i vrhunac slavlja krunisan učešćem velikog broja vernih u Trpezi Gospodnjoj, na sam dan rođenja Bogomladenca Hrista.Sv. Liturgiji prisustvovao je uz mnoštvo naroda i gospodin Dr. Primož Krečić ,župnik u katedralnoj crkvi u Kopru.

Read more

VIDEO: S parohom Dejanom Mandićem o pravoslavnem božiču

Danes pravoslavni verniki praznujejo badnji dan. Običaj polaganja badnjaka na ogenj naj bi izviral še iz časov, ko so ljudje sprejemali krščansko vero in so zato sežigali podobe starega boga. Po izročilu naj bi jim bil poganski bog tako pri srcu, da je ta običaj postal sestavni del pričakovanja božičnega dne.

Na podeželju so poznali še posebej lepo navado. Na badnji dan je še pred sončnim vzhodom eden od članov družine šel v gozd po mlado hrastovo drevo. Preden se je lotil sečnje, ga je posul z žitom in mu voščil: »Dobro jutro i čestiti ti badnji dan!«

Praznovanje rojstva Jezusa

“Razlika v praznovanju božiča med katoliško in pravoslovno cerkvijo je samo v koledarju, tako da bistvene razlike pri rojstvu Jezusa ni. Pravoslavci se za razliko od kristjanov držijo posta vse do badnjega dne. Badnjak je drevo iz hrastovih vejic, ki se ga lahko tudi zakuri, kot je bilo storjeno v prostoru, kjer je bil rojen Jezus,” nam je zaupal paroh pravoslavne cerkve v Kopru Dejan Mandić.

Božič je praznik, ki ga zaznamujejo številni stari običaji. Na predvečer božiča vernikom po bogoslužju razdelijo badnjake oziroma slamo in hrastove veje, s katerim simbolično poustvarijo prostor, v katerem se je rodil Jezus.

Kljub temu, da božič predstavlja rojstvo ter poudarja mir in slogo, se tu pojavlja komercializacija praznika, ki se odraža tako v rimokatoliški cerkvi kot tudi v pravoslavni cerkvi. Po besedah paroha Dejana Mandića je komercializacija božiča zajela ves svet. Povsod po svetu velja, da mora biti miza ob božiču bogato obložena in mize pravoslavnih vernikov prav nič ne zaostajajo, saj se šibijo pod težo dobrot. Več o tem, kaj o praznovanju pravoslavnega božiča pravi paroh Dejan Mandić, lahko izveste ob ogledu videoposnetka.

Read more

MITROPOLIT DR PORFIRIJE SLUŽIO U KOPRU POVODOM PROSLAVE 40-GODINA OD OSNIVANJA CRKVENE OPŠTINE KOPARSKE

U Nedelju 25. po Duhovima, 11. decembra 2016. godine, Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit zagrebačko-ljubljanski gospodin dr Porfirije načalstvovao je evharistijskim sabranjem vernog naroda Božijeg u hramu svetog i bogonosnog oca našeg Save, prvog Arhiepiskopa i Prosvetitelja srpskog u Kopru. Mitropolitu Porfiriju su sasluživali: Visokoprepodobni Arhimandrit Naum (Milković), iguman manastira Presvete Bogorodice Trojeručice u Donjem Budačkom, visokoprečasni protojerej-stavrofor Tomo Ćirković, nastojatelj hrama Svetog Save u Kopru, prečasni jerej Aleksandar Obradović, nastojatelj hrama Svetih Kirila i Metodija u Ljubljani, prečasni jerej Dejan Mandić, paroh koparski, kao i visokoprečasni protođakon Vladimir Rumenić i časni đakon Dragan Radić.

Za liturgijsko blagoljepije i slavlje potrudio se kvintet Beogradskog muškog hora pod rukovodstvom gospodina Đorđa Tomića. Oni su svojim milozvučnim pojanjem i prelepim ruskim i srpskim crkvenim napevima, postakli verni narod Božiji koji se sabrao u ovam prelepom hramu Božijem, na molitveno raspoloženje i duhovnu radost.

Povod za ovo blagosloveno sabranje jeste značajan jubilej Crkvene opštine Kopar. Naime, ove godine navršava se punih 40 godina (1976-2016) od kako je blagoslovom blaženopočivšeg Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana osnovana ova Crkvena opština. Trudom i neumornim radom svih sveštenoslužitelja koparskih, ova crkvena opština je u mnogo čemu uznapredovala i uz Božiju pomoć i blagoslov okupila veliki broj pravoslavnih vernika, ne samo iz našega roda, nego i drugih pravoslavnih naroda koji žive na području i okolini ovog malog i predivnog mediteranskog gradića.

Mitropolit Porfirije se na kraju Liturgije obratio prisutnima prigodnom besedom tumačeći prelepu jevanđeljsku priču o Milostivom Samrjaninu, zablagodarivši na prvom mestu Bogu što nas je sve sabrao na ovoj sveštenoj gozbi, a potom i vernom narodu Božijem što se u velikom broju odazvao i došao kako bi zajedno sa svojim Arhipastirom i sveštenoslužiteljima uzeneo svoju blagodarnost i molitvu Gospodu za sve. Mitropolit se, takođe, zahvalio i izrazio svoju radost zbog njihovog prisustva, dragim gostima: gospodinu dr Juriju Bizjaku, biskupu koparskom, gospodinu dr Primožu Krečiću, župniku koparskom, gospodinu Borisu Popoviću, gradonačelniku koparskom i gospođi Stani Končarević, konzulu Ambasade Republike Srbije u Sloveniji.

Posle Mitropolitove besede i obraćanja, u ime domaćina uvaženim gostima i braći sveštenoslužiteljima se obratio i srdačno zahvalio nastojatelj Kirilometodijevskog hrama u Kopru, krstonosni prota Toma Ćirković, koji je ukratko izneo istorijat ove crkvene opštine.

Blagodareći Bogu i Svetitelju Savi za sve, prisutni su posle svete Liturgije nastavili druženje u crkvenoj porti, gde je priređeno posluženje za sve sabrane, a potom i bogata trpeza ljubavi i prigodan kulturno-umetnički program.

Read more

VAVEDENJE PRESVETE BOGORODICE

Dana, 4. decembra po novom kalendaru, odnosno 21. novembra po starom, pravoslavni vernici koparske parohije proslavili su spomen na događaj kad je Sveta Marija dovedena u Jerusalimski hram i posvećena Bogu. Službu na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice služili su parosi Crkvene opštine Koper, sveštenik Tomo Ćirković i sveštenik Dejan Mandić. Na kraju Sv. Liturgije otac Dejan je održao prigodnu besedu i opet podsetio verni narod na dogadjaj uvodjenja Presvete Bogorodice u jerusalimski hram.

Pošto su Sv. Joakim i Ana bili bez dece, zavetovali su se da će dete koje im Bog podari posvetiti Njemu na službu. Kada su dobili kćerku Mariju, i kada je navršila tri godine, sazvali su svu svoju rodbinu i više devojčica, pripremili dosta sveća i svečano pošli u Jerusalimski hram. Napred su išle lepo obučene devojčice sa zapaljenim voštanicima, za njima Joakim i Ana, vodeći za ručice svoju kćer, a za njima ostali pratioci. Okupilo se dosta sveta da vidi ovu lepu i čudnovatu povorku. Kad su se približili crkvi, izašli su im u susret sveštenici, a sam prvosveštenik je izašao da dočeka devojčicu Mariju na crkvenim vratima. Crkva je bila uzdignuta od zemlje i trebalo je preći petnaest stepenika do ulaza. Roditelji dovedoše devojčicu do stepeniša, pustiše je, a ona sama, slobodno i uspravno pređe sve stepenike, ni jednom se ne osvrnuvši na svoje roditelje, već veselo gledaše pravo u crkvu. Prvosveštenik uze devojčicu za ruke, uvede je u crkvu i povede je pravo pred oltar, koji se zvao Svetinja nad svetinjama.

I danas u oltar ženska noga ne sme da stupi, a u deo Jerusalimskog hrama, koji se zvao Svetinja nad svetinjama, nije smeo ni običan sveštenik da uđe, već samo prvosveštenik i to jednom u godini, kad je prinosio žrtve. U taj oltar uvede prvosveštenik devojčicu Mariju i posveti je na služenje Bogu. Time je nagovešteno da će ona postati istinska Svetinja nad svetinjama u koju će se smestiti nesmestivi Bog. Tom događaju čudili su se ne samo ljudi, već i božiji anđeli, koji su po predanju nevidljivi učestvovali u pratnji. Roditelji Marijini prinesoše propisne žrtve, te se sa srodnicima vratiše kući, a malu Mariju ostaviše pri crkvi, i često su je, dok su bili živi, obilazili. Bogorodica je u hramu ostala do svoje dvanaeste godine.

Pretpostavlja se da se ovaj praznik praznuje od četvrtog veka, a prve zabeleške ο njemu imamo tek iz VIII veka. Status velikog praznika dobija u XI veku. Himne za ovaj praznik napisali su Georgije, Mitropolit nikomidijski, magistar Lav Vardalis, Sergije Agiopolit iz IX veka, Vasilije Pagariot, Arhiepiskop kesarijski iz X veka, i Josif Himnograf. Praznik ima četiri dana poprazništva.

Read more

POKLONIČKO PUTOVANJE – MANASTIR LEPAVINA

Dana 12.11.2016. godine naša pravoslavna crkvena opština u Kopru organizovala je, po blagoslovu Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita zagrebačko – ljubljanskog Gospodina dr Porfirija (Perića), još jedno pokloničko putovanje. Ovoga puta riječ je bilo o jednodnevnoj pokloničkoj posjeti jednoj od naših velikih svetinja manastiru Lepavini. Pedesetak naših vjernika predvodjeni sveštenikom Tomom Ćirkovićem prisustvovali su Svetoj Liturgiji, a potom bili i gosti oca Gavrila za trpezom ljubavi. Svi, koji su uzeli učešća na ovom putovanju, vratili su se puni Božijeg blagoslova.

Read more

POKLONIČKO PUTOVANJE – JERUSALIM (SVETA ZEMLJA)

Grupa poklonika iz eparhije zagrebčko – ljubljanske na čelu sa Mitropolitom G. Dr Porfirijem (Perićem) , boravila je 10 dana u mjesecu oktobru na pokloničkom putovanju Svetoj zemlji. Ovo putovanje obuhvatilo je posjete mnogim svetinjama. Učešće u putovanju uzeli su vjernici kao i sveštenik naše parohije otac Tomo Ćirković. Tokom boravka u svetom gradu poklonili su se grobu Gospodnjem , posjetili golgotu , hram Vaskrsenja Gospodnjeg i još mnogo toga.

Read more

VASKRSENJE GOSPODA ISUSA HRISTA – VASKRS

Vaskršnju liturgiju su služili sveštenici koparske parohije protojerej – stavrofor Tomo Ćirković i jerej Dejan Mandić. Sv. Liturgiji je prethodilo vaskršnje jutrenje u 5.00 časova. Na Sv. Liturgiji mnoštvo naroda je uzelo učešća u Sv. tajni pričešća a nakon toga paroh Dejan Mandić je pročitao vaskršnju poslanicu i pozdravio vjernike sa najradosnijim pozdravom Hristos Vaskrse – Vaistinu Vaskrse ! Posle zaamvone molitve osvećena su sir , jaja i ostala hrana koju su potom vjernici nosili svojim domovima.

Read more

VELIKI PETAK U KOPRU

Hristova žrtva i njegova smrt je prethodila najvećem događaju – Vaskrsu – kojim je Bogočovjek pobijedio smrt i vječnu pogibelj, kao posljedice grijeha.

Pošto je Veliki petak najtužniji dan u godini, na taj dan zvona ne zvone, već se služba označava klepetalima, udarcima drvenim batovima u drvenu ploču. Tog dana se služi služba – koja se zove Carski časovi, a uveče se čita statija sa iznošenjem plaštanice, ophodom oko hrama i polaganjem plaštanice – platna koje simbolizuje stradalog Hrista.Veliki broj vjernika prisustvovao je na iznošenju plaštanice kojoj su se potom poklanjali i cjelivali.

Read more
Translate »