Archives for pravoslavna

SVEČANO PROSLAVLJEN VASKRS U KOPRU

Praznik Vaskrsenja Hristovog svečano je proslavljen u Kopru. Vaskršnje jutrenje i Vaskršnju Liturgiju, služili su parosi koparski, protojerej-stavrofor Tomo Ćirković i jerej Dejan Mandić. Tokom ovih službi veliki broj vernih ispunio je hram u Kopru, a nekoliko stotina vernih je pristupilo Svetoj Čaši, zajedničareći sa Vaskrslim Gospodom u Telu i Krvi Njegovoj. Nakon Liturgije, jerej Dejan Mandić je pročitao sabranom narodu poslanicu Njegove Svetosti patrijarha srpskog g. Irineja sa svim arhijerejima srpske Crkve, kao i čestitku za Vaskrs Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog gospodina dr. Porfirija vernicima Pravoslavne Crkve. Zatim je u kraćoj besedi, otac Dejan govorio o značaju Vaskrsenja Hristovog kako za sve nas zajedno tako i za svakog od nas pojedinačno. Problem smrti je problem svakoga čoveka koji dolazi na svet i ne postoji niko ko pred tim problemom ostaje ravnodušan. Do pobede Hristove nad smrću svi smo bili zarobljenici „onoga koji ima državu smrti“, a sada oslobođeni, pevamo zajedno sa Apostolom Pavlom „gde ti je smrti žalac, gde ti je pakle pobeda?“
Nakon Liturgije, deci – polaznicima veronauke, ali i svoj ostaloj deci prisutnoj u Crkvi podeljena su vaskršnja jaja, a potom je usledilo tradicionalno takmičenje u kucanju vaskršnjim jajima. Pobednik ovogodišnjeg takmičenja je Filip Stolica iz Kopra.

Read more

PROSLAVA HRAMOVNE SLAVE U KOPRU – SV SAVA

Rastko Nemanjić (1174.- 1236.), crkveno Sveti Sava, je bio raški plemić iz vladarske obitelji Nemanjića, uticajni diplomata i prvi srpski arhiepiskop.Srpska pravoslavna crkva ga slavi kao svog osnivača.

Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i brat kraljeva Vukana i Stefana. Uz podršku vaseljenskog patrijarha je proglasio samostalnost raške crkve od Ohridske arhiepiskopije 1219. godine i postavio temelje današnje Srpske pravoslavne crkve. Od rimskog Pape je isposlovao kraljevsku krunu i suverenitet za tadašnju Srbiju.[4] Nakon krunisanja brata Stefana 1221. godine, radio je na jačanju crkvene organizacije, pokrštavanju „neznabožaca“ i „jeretika“ i iskorenjivanju raških bogumila.

Napisao je ili priredio nekoliko dela poglavito namenjenih organizaciji crkve. Najznačajnija su: Zakonopravilo, Hilandarski tipik, Studenički tipik i Žitije svetog Simeona. Na Svetoj Gori je zajedno sa ocem Nemanjom, obnovio manastir Hilandar, a uz njegovo ime pominje se i osnivanje manastira Žiča u Srbiji.

Ovogodišnji kum hrama u Kopru bio je gospodin Savo Radić iz Pirana, koji je nakon svetosavske akademije pripremio poklon paketiće za decu i upriličio večeru nakon odslužene molitve.Kumstvo je predao gospodinu Cvetku Letiću koji će molitvama Svetoga Save  sledeće godine uveličati našu hramovnu slavu. Molitvu je predvodio starešina hrama protojerej-stavrofor Tomo Ćirković uz sasluženje paroha novogoriškog jereja Miroslava Ćirkovića.

Read more

VIDEO: S parohom Dejanom Mandićem o pravoslavnem božiču

Danes pravoslavni verniki praznujejo badnji dan. Običaj polaganja badnjaka na ogenj naj bi izviral še iz časov, ko so ljudje sprejemali krščansko vero in so zato sežigali podobe starega boga. Po izročilu naj bi jim bil poganski bog tako pri srcu, da je ta običaj postal sestavni del pričakovanja božičnega dne.

Na podeželju so poznali še posebej lepo navado. Na badnji dan je še pred sončnim vzhodom eden od članov družine šel v gozd po mlado hrastovo drevo. Preden se je lotil sečnje, ga je posul z žitom in mu voščil: »Dobro jutro i čestiti ti badnji dan!«

Praznovanje rojstva Jezusa

“Razlika v praznovanju božiča med katoliško in pravoslovno cerkvijo je samo v koledarju, tako da bistvene razlike pri rojstvu Jezusa ni. Pravoslavci se za razliko od kristjanov držijo posta vse do badnjega dne. Badnjak je drevo iz hrastovih vejic, ki se ga lahko tudi zakuri, kot je bilo storjeno v prostoru, kjer je bil rojen Jezus,” nam je zaupal paroh pravoslavne cerkve v Kopru Dejan Mandić.

Božič je praznik, ki ga zaznamujejo številni stari običaji. Na predvečer božiča vernikom po bogoslužju razdelijo badnjake oziroma slamo in hrastove veje, s katerim simbolično poustvarijo prostor, v katerem se je rodil Jezus.

Kljub temu, da božič predstavlja rojstvo ter poudarja mir in slogo, se tu pojavlja komercializacija praznika, ki se odraža tako v rimokatoliški cerkvi kot tudi v pravoslavni cerkvi. Po besedah paroha Dejana Mandića je komercializacija božiča zajela ves svet. Povsod po svetu velja, da mora biti miza ob božiču bogato obložena in mize pravoslavnih vernikov prav nič ne zaostajajo, saj se šibijo pod težo dobrot. Več o tem, kaj o praznovanju pravoslavnega božiča pravi paroh Dejan Mandić, lahko izveste ob ogledu videoposnetka.

Read more
Translate »